1.SEMINAR
Put zrake svjetlosti kroz konkavnu leću OPTIKA UVOD

Geometrijska optika je jedna od najstarijih grana fizike uz mehaniku i ima svoje začetke u antičkom dobu. Od optičkih instrumenata bili su poznati zrcalo, a vjerojatno i leća izražena od kristala. Geometrijska optika je određena u okviru četiri zakona : zakon pravocrtnog širenja svjetlosti, zakon neovisnosti snopova svjetlosti, zakon odbijanja i zakon loma.

Prvi zakon geometrijske optike kaže da se svjetlost kroz homogeno sredstvo rasprostire pravocrtno.

Drugi zakon geometrijske optike kaže da se presijecanjem dvaju snopova svjetlosti oni ne miješaju tj. jedan na drugog ne utječu. Primjer: najednostavniji su reflektori na bini.

Treći zakon geometrijske optike kaže da se svjetlost od površine odbija tako da su odbijena zraka, okomica i upadna zraka u istoj ravnini, a kut odbijanja je jednak kutu upada. Odbijanje može biti regularno, ako je površina glatka ili difuzno (raspršeno), ako je površina hrapava. Površine koje su glatke jesu zrcala koja mogu biti ravna i zakrivljena.

Četvrti zakon geometrijske optike kaže da svjetlost koja pada na granicu dvaju sredstava indexa loma n1 i n2 prijelazom iz jednog u drugo sredstvo lomi se tako da upadna zraka, okomica na granicu sredstava i lomljena zraka leže u istoj ravnini, a kut loma i kut upada zadovoljavaju Snellov zakon.

LEĆE
WEB DIZAJN: INES VLAHOVIĆ

natrag

početna