:: MENU ::

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

Svaki od uređaja za snimanje pogodan je za neku vrstu promatranja. Npr. konvencionalno rentgensko snimanje glave može prikazati jedino gustu koštanu strukturu lubanje, magnetska rezonancija pak daje dobar prikaz mekog tkiva i krvožilnog sustava. Za razliku od njih, CT je uređaj koji podjednako dobro prikazuje sve promatrane dijelove u organizmu. U svom prikazu omogućuje pregled koštanog i mekog tkiva, kao i preciznu analizu same strukture promatranih dijelova tijela (primjerice strukture mozga).

 

CT je jedan od najboljih alata za pregled pluća i trbuha. Isto tako značajnu ulogu ima u dijagnosticiranju i tretmanu srčanih bolesti, i bolesti unutrašnjih organa. CT također može biti korišten kao uređaj za ortopedske pretrage te za otkrivanje osteoporoze. U procesu dijagnosticiranja tumora CT može odrediti ne samo njiovu nazočnost nego i veličinu, točnu lokaciju i opseg raširenosti. Posebno mjesto ima u hitnim slučajevima jer se bolesnik može odmah podvrgnuti hitnom pregledu u svrhu otkrivanja unutrašnjih ozljeda (unutrašnjeg krvarenja i sl).

 

Osim što je od velike koristi pacijentima, CT je u mnogočemu zasigurno olakšao posao i liječnicima. Prvenstveno se to odnosi na veću količinu informacija koje liječnici dobivaju prije postavljanja dijagnoze. Isto tako, snimljeni podaci mogu se pohraniti u računalo, te na taj način tvore pouzdanu bazu podataka o bolesnicima trenutno dostupnu svima koji trebaju takve informacije. Isto tako podaci se putem mreže mogu vrlo brzo razmjenjivati i slati na dodatnu analizu. Neke od mogućnosti CT-a u konkretnoj primjeni navedene su uz slike ispod.

 

 

Slike 1 i 2: Uređaj za kompjutorsku tomogafiju tvetke Shimadzu opće bolnice u Ogulinu. Lijevo: gantrij i stol; desno komandna konzola i računalo. Računalo je opremljeno sa odgovarajućim softverom (koji radi pod Windowsima XP!) i služi kao glavni centar za pohranu snimljenih slika i podataka o bolesnicima. Isto tako povezano je sa ostalim RTG uređajima i sustavom za reprodukciju slika. Preko sustava tzv. teleradiologije dobiveni nalazi (po potrebi) mogu se u svakom trenutku proslijediti u neki od većih centara za dijagnozu na daljnju obradu. Isti sustav omogućuje i dežurnom liječniku da očitane podatke primi na kućno računalo, izvrši analizu i vrati ih natrag. Na taj način liječnici su dostupni u gotovo svakom trenutku i mogu uvelike pomoći u hitnim situacijama kada je prioritetno vrijeme analize dobivenih podataka.

 

 

Iako je vrijednost CT uređaja kao dijagnostičkog aparata neupitna, potrebno je ipak pogledati i njegovu drugu stranu. Naime, osnova za njegov rad je ionizirajuće rentgensko zračenje koje može ostaviti velike posljedice po ljudski organizam. Ulaskom u stanicu ionizirajuće zračenje unosi veliku količinu energije. Apsorpcija te energije uzrokuje promjene u redu odvijanja kemijskih procesa, pa ovisno o dozi radijacije posljedice za stanicu mogu biti letalne, ili pak mogu narušiti njene bitne funkcije. Sve to u konačnici ostavlja posljedice po cijeli organizam koje mogu biti katastrofalne. Zbog toga je vrlo bitno procijeniti korist koju donosi pretraga nasuprot posljedicama koje može prouzročiti.

 

Absorbirana doza zračenja koju bolesnik primi izražava se kao količina primljene (absorbirane) energije na masu tkiva. Jedinica je 1 Gy (1 Gray) - označuje dozu zračenja kod koje se apsorbira količina energije od 1 J u masi tkiva od 1 kg. Iako su doze kod CT pretraga vrlo različite i ovise o tome koji se dio tijela pregledava, nebi smjele prelaziti propisane doze: 50 mGy za pregled glave, 35 mGy za lumbalnu kralježnicu, i 25 mGy za abdominalne organe. Jasno je da se doza povećava sa pregledom više regija. Jednom primljena doza ostavlja svoj učinak trajno i svaka sljedeća se na nju nadovezuje. Samim time raste mogućnost pojavljavanja tumora i karcinomnih oboljenja. Posebno je potrebno izbjegavati CT pregled trudnica zbog velikog djelovanja zračenja na dijete koje tek naknadno dolazi do izražaja. Ispitivanja pokazuju da vjerojatnost pojavljivanja radijacijskog karcinoma iznosi 1 novi tumor na 20000 ozračenih dozom od 0,01 Gy (100 mGy) što je absorbirana doza od 2 CT pregleda glave. Iako se taj postotak čini malen, treba da promatrati kao značajan problem zbog velikog broja izvršenih radioloških pretraga. Svaka nova pretraga bilo klasičnim rentgenom, bilo CT uređajem povećava mogućnost nastanka karcinoma.

 

Uz bolesnike koji su za vrijeme pregleda direktno izloženi zračenju, ono zasigurno ima utjecaja i na liječnike koji vrše snimanja. Još veća opasnost leži u činjenici da su liječnici zračenju izloženi gotovo svakodnevno. Zbog toga je posebnu pažnju pri instalaciji CT uređaja potrebno posvetiti odgovarajućoj zaštiti od zračenja (odgovarajuća izvedba zidova i stakla u prostorijama), te poduzeti sve potrebne mjere da bi se ljudi zaštitili od nepotrebnog izlaganja štetnim utjecajima. Liječnici i tehničari također odlaze na redovite preglede kako bi se eventualni štetni utjecaj zračenja otkrio što ranije. Na taj se način barem dijelom može preventivno djelovati prije nego što zračenje ostavi trajne posljedice koje mogu biti pogubne.

 

Ivan Lesić, Fizički odsjek PMF-a, Zagreb.